Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V stavak 4.
Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39.
stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na
sjednici održanoj od 1. do 7. srpnja 2003. godine, donijelo je
O D L U K U
I
Mjesto Husein-begove džamije sa haremom u Srpskom (Bosanskom) Brodu,
proglašava
se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
(u daljnjem tekstu:
nacionalni spomenik).
Nacionalni spomenik obuhvata zemljište
označeno
kao k.č.
br.
606/1 i
607/3, k.o.
Srpski
(Bosanski)
Brod,
općina
Srpski (Bosanski)
Brod,
Republika Srpska,
Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni
spomenik se primjenjuju mjere zaštite i rehabilitacije utvrđene Zakonom o
sprovođenju odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljenog
sukladno Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini
(“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 9/02).
II
Vlada Republike
Srpske dužna je osigurati pravne, znanstvene, tehničke, administrativne i
financijske mjere za zaštitu, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog
spomenika.
Vlada Republike
Srpske dužna je osigurati sredstva za izradbu i provedbu potrebne tehničke
dokumentacije za rehabilitaciju nacionalnog spomenika.
Povjerenstvo za
očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) utvrdit će
tehničke uvjete i osigurati sredstva za izradbu i postavljanje informacione
ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim
spomenikom.
III
Potrebno je osigurati provedbu sljedećih
mjera:
-
graditeljska cjelina Husein-begove džamije sa haremom bit će rehabilitirana na
izvornoj lokaciji, u izvornom obliku, iste veličine, uz upotrebu novih
materijala i uz projekt odobren od strane ministarstva nadležnog za prostorno
uređenje u Republici Srpskoj i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa
na razini Republike Srpske.
-
rekonstrukciju
objekta džamije treba izvršiti prema njegovom stanju iz 1992. godine, prije
njegovog rušenja;
-
svi ulomci džamije
koji se pronađu prilikom građevinskih radova koji će se vršiti na mjestu
Husein-begove džamije, ili se pronađu na deponijama na koje su odvezeni nakon
rušenja, bit će snimljeni, konzervirani i ponovno ugrađeni u džamiju;
-
svi ulomci koji budu
pronađeni, a koje, s obzirom na stupanj oštećenja ili iz drugih opravdanih
razloga, nije moguće ugraditi, bit će prezentirani na odgovarajući način u
sklopu džamijske cjeline;
-
prije početka
rekonstrukcije potrebno je izvršiti otkapanja površinskih slojeva zemlje u cilju
pronalaženja originalnih temeljnih zidova, te izvršiti detaljno snimanje,
sanaciju i konsolidaciju originalnih dijelova temelja i zidova;
-
sve dijelove za koje ne
postoji pouzdana dokumentacija riješiti
u sklopu projekta na način
kojim će
se osigurati čitljivost
njihovog interpoliranja;
-
svi dijelovi nišana
koji budu pronađeni tijekom vršenja radova na rehabilitaciji, ili se pronađu na
deponijama na koje su odvezeni nakon rušenja graditeljske cjeline džamije, bit
će snimljeni, konzervirani i prezentirani na dijelu cjeline na kome su prije
rušenja bili mezarovi.
Na svim susjednim
parcelama koje graniče sa zaštićenim prostorom, dopušta se rehabilitacija
postojećih objekata uz zadržavanje postojećih gabarita i visina. Moguća je
interpolacija stambenih objekata najveće dopuštene katnosti P+1 (odnosno,
najveće dopuštene visine od cca 6,50 m do krovnog vijenca).
IV
Stavljaju se van snage svi provedbeni i
razvojni prostorno-planski spisi koji su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.
V
Svatko, a posebno
nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od
poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili
dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju.
VI
Ova odluka dostavit
će se Vladi Republike Srpske, ministarstvu nadležnom za prostorno uređenje u
Republici Srpskoj, nadležnoj službi zaštite naslijeđa na razini Republike Srpske
i općnskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi
provedbe mjera utvrđenih u toč. II - V ove odluke i nadležnom općinskom sudu
radi upisa u zemljišne knjige.
VII
Sastavni dio ove odluke je obrazloženje
sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim osobama u
prostorijama i na web stranici Povjerenstva (http://www.aneks8komisija.com.ba).
VIII
Prema članku V, stavak 4. Aneksa 8.
Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Povjerenstva su
konačne.
IX
Ova odluka stupa na snagu danom
donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku BiH».
Ovu odluku Povjerenstvo je donijelo u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra
Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Predsjedateljka
Povjerenstva
Amra Hadžimuhamedović
Broj:
08.1-6-803/03-1
2.
srpnja
2003. godine
Sarajevo
O b r a z l
o ž e n j e
I – UVOD
Na temelju Zakona o provedbi odluka
Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljenog prema Aneksu 8.
Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, članak 2, stavak 1,
“nacionalni spomenik” je dobro koje je Povjerenstvo proglasilo nacionalnim
spomenikom, sukladno čl. V i VI Aneksa 8, kao i dobra upisana na Privremenu
listu nacionalnih spomenika BiH, sve dok Povjerenstvo ne donese konačnu odluku o
njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li
je za dotično dobro podnesen zahtjev.
Povjerenstvo je primilo peticiju od
strane Islamske zajednice Bosne i Hercegovine
- Ureda banjalučkog
muftije kolovoza 2002.
godine i pristupilo provedbi postupka
za proglašenje
dobra nacionalnim spomenikom,
sukladno
članku
V Aneksa
8. Općeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i
članku
35. Poslovnika o radu
Povjerenstva za očuvanje
nacionalnih spomenika.
II
– PREDHODNI POSTUPAK
U
postupku
koji
prethodi
donošenju
konačne
odluke
o
proglašenju
izvršen
je
uvid
u:
-
podatke o sadašnjem
stanju i namjeni dobra,
uključujući
i opis i fotografije,
podatke o oštećenjima
tijekom rata,
podatke o intervencijama ili drugoj
vrsti radova na dobru,
itd.,
-
dokumentaciju o lokaciji imovine i
sadašnjem vlasniku i korisniku dobra,
-
povijesnu, arhitektonsku ili drugu
dokumentarnu građu o dobru, koja je data u popisu korištenja dokumentacije u
sklopu ove odluke.
Na temelju uvida u prikupljenu
dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće:
1. Podaci o
lokalitetu
Lokacija
Husein-begova džamija
nalazi se u centru Srpskog
(Bosanskog) Broda, na k.č. br. 606/1 i 607/3, k.o. Srpski (Bosanski) Brod,
općina Srpski (Bosanski) Brod, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Povijesni podaci
Džamija je izgrađena u XVIII
stoljeću. Nije poznata točna godina izgradnje i ko je utemeljitelj džamije.
1908. godine džamija je srušena i prenesena u Sijekovac, da bi na njezinom
mjestu bila podignuta nova. (Mašić, 2003.)
Husein-begova džamija
obnovljena je 1327. hidž. (1909.) godine, sredstvima bosanskohercegovačke vlade.
O tome je sačuvan prepis natpisa kod Kadića (Zbornik 28, str. 502) u Gazi
Husref-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na džamiji se srušio krov i bili su
oštećeni zidovi. Kronogram je sastavio pjesnik Enverija. Pored godine ispisane
brojkama ispod teksta, izražen je natpis u ebdžedu u posljednjem distihonu
kronograma. (Mujezinović, 1998., str. 232)
Husein-begova džamija je srušena
listopada 1992. godine.
2.
Opis spomenika
Graditeljska cjelina se
sastojala od džamije i harema sa nišanima. Poznato je da se u haremu nalazilo
13-15 obilježenih nišana, od kojih se za jedan smatralo da je pripadao
utemeljitelju džamije – Husein-begu. (Mašić, 2003.)
Jedini
raspoloživi
podaci
na
temelju
kojih
možemo
svjedočiti
o
ranijem
izgledu
džamije,
su
fotografije
ranijeg
izgleda
džamije.
Prvobitan objekt, izgrađen krajem XVIII
stoljeća, predstavlja primjer jednoprostorne džamije sa drvenom munarom koja se
gradila na tim prostorima. Moguće je uspostaviti tipološku vezu, a sudeći po
vanjskom izgledu na dostupnim fotografijama, tlocrtne dispozicije i koncepcije
ove džamije. Prostorni oblik obuhvata trijem sa sofama i glavni prostor za
molitvu, koji su povezani četverovodnim krovom iz kojeg izlazi drvena munara.
Ulazni trijem sa galerijom, dubine cca. 1/3 dubine glavnog molitvenog prostora,
formiran je sa 4 drvena stupa koji nose drvenu stropnu i krovnu konstrukciju.
Prostor trijema se nalazio na sjeverozapadnoj strani, nasuprot mihrabu, i bio je
riješen dvoetažno. Način penjanja na galeriju nije poznat. Drvene sofe su bile
ograđene drvenom ogradom, dok je ulazni dio bio otvoren. Polja između stupova na
galeriji su bila podijeljena na dva dijela drvenim stupićem, međusobno povezanim
drvenim lukovima segmentnog oblika. Iz trijema se ulazilo u prostor za molitvu
približno četvornog oblika. Kako podaci o unutarnjem izgledu džamije iz ovog
perioda nisu dostupni, principom analogije može se pretpostaviti da se u
unutrašnjosti ovog prostora nalazio prednji, drveni mahvil. U unutrašnjosti ovih
džamija uglavnom su bili bijelo obojeni zidovi, drvena tavanica, šareni ćilimi
na podu, sa jednostavnom dekoracijom. Krovna ploha bila je nagiba cca. 45o
i bila je prekrivena šindrom. Drvena munara sa otvorenom galerijom, imala je
oblik kamene munare i visinu cca. 20,00 m od kote prizemlja. Džamija je bila
ožbukana i bojena. Prema fotografiji, vidljivo je da su na jugozapadnom, bočnom
zidu bila smještena četiri prozora u dva reda pravokutnog oblika. Na trijemu,
desno I lijevo od džamijskog ulaza, uočavaju se prozorski otvori približno istih
dimenzija kao i oni na bočnom zidu. Džamijski prostor, harem bio je ograđen
drvenom ogradom.
Novi objekt džamije je izgrađen 1909.
godine i predstavljao je jednoprostornu potkupolnu džamiju. Dimenzije džamije su
bile: glavni molitveni prostor cca. 10,00x10,00 m, ulazni trijem sa sofama
10,00x3,00 m, munara visine cca. 33,00 m (prema navodima Jusufa Mašića).
Prema dostupnim fotografijama, džamija
je imala drveni trijem bez galerije. Trijem je bio pokriven trovodnom krovnom
konstrukcijom sa limenim pokrovom, oslonjenim na četiri drvena stupa. Prostor
sofa je bio ograđen drvenom ogradom. Desno i lijevo od ulaza uočavaju se
pravokutni prozori završeni ukrasnom lunetom sa prelomljenim lukom. Prema
navodima Jusufa Mašića, džamija je bila građena od opeke sa kamenom kupolom.
Zidovi objekta su završeni vijencem koji se proteže cijelom dužinom objekta,
osim na dijelu gdje prolazi munara. Dvanaestokutna munara je bila smještena
desno od ulaza u džamiju i građena je od opeke. Imala je visinu cca. 33,00 m.
Osnova postamenta munare je također dvanaestokutna i njegova visina je ista kao
i visina vijenca objekta. Iznad vijenca nalazio se osmokutni tambur na kojem se
uočavaju po dva uska prozora na svakoj stranici osmokutnika, sa prelomljenim
lukom kao završetkom, smješetena jedan uz drugi. Iznad tambura se uzdiže plitka
kupola. Na bočnoj fasadi objekta se uočavaju tri prozora, i to dva u donjoj zoni
i jedan u gornjoj zoni zida. Prozori su bili pravokutni, završeni ukrasnom
lunetom sa prelomljenim lukom. I džamija i munara su bile ožbukane i bijelo
obojene, dok je kupola bila pokrivena bakarnim limom. O unutrašnjem izgledu
džamije možemo pretpostaviti samo na temelju navoda Jusufa Mašića, koji kaže da
je džamija imala prednji drveni mahvil dubine cca. 2,50-3,00 m, sa polukružnim
istakom za mujezina isturenim za 1,00-1,30 m iz ravni mahvila. Mahvil su nosila
dva drvena stupa. Osim mahvila, u džamiji su se nalazili i mihrab i drveni
minber. Ulaz na munaru je bio sa mahvila. Naknadni radovi većeg zahvata na
džamiji, prije njezinog rušenja 1992. godine, nisu vršeni. Džamija je, nakon II
svjetskog rata – 50-tih godina, bila žbukana i bojena.
Prema projektu iz 2003. godine,
predviđeno je da novi objekt džamije bude izveden u vidu skeletne konstrukcije
(AB serklaži i grede) sa ispunom od opeka-bloka debljine 30 cm.
Predložene gabaritne dimenzije novog objekta su cca. 13,20x10,00 m. U
tlocrtu, na koti prizemlja, objekt je podijeljen na dvije cjeline: ulazni dio i
glavni molitveni prostor. Ulazni dio - desno i lijevo od centralno smještenog
ulaza smješten je prostor abdesthana sa sanitarijama. Na ulaznoj fasadi džamije
predviđena su dva prozorska otvora dimenzija cca. 1,00x1,00 m. Na bočnim
fasadama ulaznog dijela, prostor sanitarija, predviđena su po dva otvora
dimenzija cca. 0,50x1,00 m. Glavni molitveni prostor je skoro četvornog oblika,
unutrašnjih dimenzija cca. 9,30x9,40 m. Na koti prizemlja je prostorno
podijeljen u dva dijela: dio prostora uz ulazni zid je natkriven mahvilom dubine
cca. 3,00 m oslonjenim na dva AB stupa. Lijevo od ulaza, u natkrivenom dijelu,
predviđeno je stubište koje vodi na kat mahvila. Desno od ulaza predviđen je
ulaz na munaru. Duž bočnih zidova, na razini prizemlja su predviđena dva
pravokutna prozora dimenzija 1,00x1,50 m. U gornjoj zoni predviđena su također
dva prozora sa lučnim završetkom istih dimenzija kao i prozori u donjoj zoni. Na
mahvilskom zidu su predviđena po dva prozora i u donjoj i gornjoj zoni, istih
dimenzija i oblika kao i prozori na bočnim zidovima. Na razini kata (2,20 m
iznad kote prizemlja) razlikujemo: prostor sa stubištem i mahvil i dvije
prostorije u kutovima prednjeg, ulaznog zida u džamiju koji služe za potrebe
imama. Prozorski otvori u ovim prostorijama ponavljaju se sa razine prizemlja i
nešto su većih dimenzija – 0,50x1,50 m. Između dva navedena prostora nalazi se
proširenje mahvilskog prostora sa prozorom smještenim iznad samog džamijskog
ulaza dimenzija 1,00x1,50 m. Na ovoj koti se nalazi još jedan ulaz u munaru.
Zračni prostor, u centralnom dijelu ispod kupole, ima visinu od cca.
10,50 m. Centralni dio džamije pokriven je AB kupolom radijusa cca. 8,00 m koja
se oslanjala na betonske osmokutni tambur, sa po dva prozorska otvora, sa
završnim prelomljenim lukovima, na svakoj stranici osmokutnika. Ulazni dio
džamije je pokriven sa tri manje betonske kupolice radijusa 2,00 m, i nalaze se
na visinskoj koti cca. 5,50 m od kote prizemlja. Sve kupole će biti pokrivene
bakarnim limom. AB munara predviđene visine
35,00 m prislonjena je uz jugozapadni zid džamije.
Dosadašnja zakonska zaštita
Prema
podacima
dostavljenim
iz
Zavoda
za
zaštitu
kulturno-historijskog
i
prirodnog
naslijeđa
BiH
Husein-begova
džamija
u
Srpskom
(Bosanskom)
Brodu
nije
bila
zaštićena.
3.
Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi
Podaci o dosadašnjim
konzervatorsko-restauratorskim radovima nisu dostupni.
4.
Sadašnje stanje lokaliteta
Prilikom uvida u sadašnje stanje
lokaliteta, evidentirano je da nikakvi radovi na rehabilitaciji cjeline još
uvijek nisu počeli. Lokalitet je zatravnjen i pretvoren u parkovsku površinu.
Nije moguće uočiti bilo kakve ostatke niti džamije niti harema sa nišanima, mada
se na temelju uzvišenja nastalog na mjestu džamije može pretpostaviti da će se
neki ostaci moći pronaći ispod površine zemlje, a prilikom istraživačkih radova.
III - ZAKLJUČAK
Primjenjujući
Kriterije za proglašenje dobara
nacionalnim spomenicima («Službeni glasnik BiH», br. 33/02 i 15/02),
Povjerenstvo
donosi odluku kao u
dispozitivu.
Odluka je utemeljena na sljedećim
kriterijima:
A.
Vremensko određenje
E.
Simbolička vrijednost
ii. Sakralna vrijednost,
iii.
Tradicionalna vrijednost,
iv.
Značaj za identitet skupine ljudi.
Sastavni dio ove odluke su:
- kopija katastarskog plana,
- z.k. izvadak, posjedovni list,
- fotodokumentacija,
- grafički prilozi.
Korištena
literatura
1998.
Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine,
Knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka “Kulturno naslijeđe”, Sarajevo –Publishing,
1998.
1999.
Bećirbegović, Madžida, Džamije sa drvenom munarom u Bosni i
Hercegovini, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1999.
2003. Materijali
dostavljeni od strane Mašić Jusufa
