Sredinom XIX
stoljeca, oko 1850 godine, u Bosanskom Brodu je vec bilo blizu 700 stanovnika i
200 kuca. Najstarija hrvatska porodica bili su Sokolovici, koji su porijeklom iz
Sarajeva. Kuca Sokolovica nalazila se podalje izvan tadasnje varosi, na prostoru
na kojem se danas nalazi katolicka crkva, koja je 1907. godine bila podignuta na
njihovom posjedu. Brodski Sokolovici su prema tradiciji, iz Sarajevskog polja
dolinom Bosne presli na Slavonsku stranu, u selo Sumece, odakle je jedan clan
obitelji, imenom Tomo a pozanimanju kovac presao u Bosanski Brod.
MILUSICI, takocer su porijeklom iz Sarajeva, zapravo sa Stupa u Sarajevskom
polju, gdje jos ima njihovih prezimenjaka.
Medu najstarije gradane Broda ubrajaju se HADZIZULFICI. Bili su porijeklom iz
Slavonske Pozege, odakle su u doba Beckog rata (1683-1699) pobjegli preko Save i
nastanili na Unki, da bi nakon 1739 dosli u Bosanski Brod
HADZISEJDICI su starinom iz Maglaja, a po zanimanju su bili trgovci. NJihov
pradjed bio je neki Hazi-Sejdo. sin Muhameda, koji je oko 1860. godine ovdje
preminio, pa je pokopan s ljeve strane ulaza u Dzamiju. Bio je dakle jedan od
njenih osnivaca.
ARSLANI su bili porijeklom iz makedonije i po narodnosti Turci, ali su se rado
priznavali Arnautima. Halid Arsan je zacetnik ove famelije, a sluzbovao je kao
vojno lice u Cardaku nakon sto je bila ukinuta sluzba azapa. POsljedni potomak
bio im je Sabit Arslan, prvi Bosanskobrodski novinar i popularni vlasnik kafane
preko puta zeljeznicke stanice. kao dopisnik Sarajevske " Vecernje poste" bio je
autor svih vjesti koje su se obnavljale u ovom najpoznatijem dnevniku u sarajevu
izmedu dva rata.
MUJKANOVICI su, kako izgleda blii strainom iz Slavonije odakle su pod konac
XVIII stoljeca presli u Novi Seherkod Tesnja, a kasnije su se doselili na Unku,
pa sredinom XVIII stoljeca u Brod.
HODZICI su se relativno kasno doselili u Bosanski Brod. Hafiz Husein dosao je iz
Stanice Rijeke, kod Doboja, mozda negdje oko sredinom XIX stoljeca.
Bio je Imam u staroj dzamiji koja se do ( 1907) nalazila na mjestu danasnje. Tu
je okopan sa desne strane od ulaza. Njegova dva sina bila su takoder Hafizi, a
zvali su se Mehmed i Husein. Mehmed je dugo vremena bio gradonacelnik i za
njegovog sluzbovanja je Bosanski Brod prerastao iz male kasabe u grad sa
evropskom fizinomijom. Mnoge komunalne ustave, kao vodovod, kanalizacija, i
elektro svijetlo bilo je uvedeno prije nego kod susjeda na lijevoj obali Save.
Muhamedov brat je bio dugo godina Imam u Brodskoj dzamiji, a uz to i Muderis,
nastavnik na mjesnoj Medresi sve do njegovog ukidanja 1907. godine.
HADZIAGICI su bili porijeklom iz Dervente. Dva brata Hadzi-Atif i Hadzi-Hasan,
imali su za vrijeme Turske uprave veliku trgovacku radnju, koja je osnovana
1870. godine.
