U proteklih 200 godina od kada
se kontinuirano razvijo Bosanski Brod kao grad, centar mu se pomicao prema
prilikama koje je odredivao njegov odnos prema Slavonskom Brodu, zapravo prema
granicnom prelazu. Prvobitno srediste, bilo je danasnja Mahala, dakle prostor
istocno od mosta, pa do Cardaka. Karantena za putnike u XIX stoljecu bila je
polozena nekoliko stotina metara nizvodno Savom od Cardaka kod "Topole". Tu je
bila skela za prelaz preko rijeke, carinarica i druge ustanove vezane za ovaj
medudrzavni prelaz. Na zapadnom rubu naselja, otprilike gdje se nalazi stari
ulaz na most, bile su civilne ustanove: uprava, kadiluk i druge. Tu je bila i
skromna dzamija, a na nju se prema zapadu sirila nevelika carsija sa ducanima,
kafanama i hanovima- to je otprilike izmedu danasnjeg mosta i trga sa fontanom.
Na mjestudanasnje robne kuce "Beograd" bio je pocetkom XIX stoljeca zapadni rub
naseljenog prostora.
Do polovine XIX stoljeca bila je vec formirana danasnja glavna ulica na
duzini od nekoliko stotina metara otprilike do danasnjeg hotela " Ada". Tu
nasuprot hotela a pored ceste za Kricanovo, nalazio se stari brodski mezaristan
u koji su prvenstveno ukopani umrli od kuge i putnici iz karantena. Taj
mezaristan postupno je napustan nakon sto je bila na danasnjem sagradena (stara)
dzamija oko 1820. godine, pa se u njenom haremu vrse ukupi. Danasnja dzamija
sagradena je 1907. godine, a gradu sa stare zgrade otkupili su Sjekovcani.
Stari Brodjani sjecali su se velikog meteriza koji je stitio grad od
eventualnog iznenadnog napada neprijatelja preko Save. To je bio nasip, a ispred
njegaiskopan je rov od 1 do 4 metra dubine. Turske vlasti podigle su ga na dosta
dugom potezu od starog katolickog groblj, od nekadasnje kuce Mujkanovica, odakle
je vidio preko Mujkanovica ade ( kasnijih Jazvica njiva) na pravoslavno groblje,
pa odatle prema hotelu " Kolodvor", Sokolovica kuci i katolickoj crkvi. Tu je
metriz ulazio u grad i sluzio kao ulica, danasnja ulica marsala Tita.
vaj metriz posluzio je 1864. godine i kao osnova za novi kolski put prema
Sarajevu, tzv. " carsku dzadu", ciju je gradnju najavio vec 1850. godine Omer-pasa
Latas, ali je kako vidimo do njegove realizacije doslo tek vise od jedne
decenije kasnije.
Slican metruz bio je izgraden i prema istoku, negdje od Kostica pecare prema
Lijescu i Kamenu. No, taj metriz nije bio toliko vazan, buduci da su se na tom
potezu nalazile pored Save vellike sume koje su prirodno branile pristup na
obalu. Velika hrastova stabla rusila su se, naime, u rijeku, pa onemogucavale
svaki promet brodovima.
Izgradnja metriza uveliko je prodonijela urbanistickom oblikovanju Bosanskog
Broda.
