Home

Kontakt

Forum

Knjiga Gostiju-Pregled

Knjiga Gostiju-Upis

 

 

  

 

Menu

Istorija/Nas List

Informacije

Stare Slike

Nove Slike

Vase Slike

Brodska Himna

Pokidane Veze

Forum

Adresar

Mali Oglasi

Poezija

Radio Kolibe Live

Ankete

Novine

Humor

Download

Zabava

Linkovi

Daljinometar

Zanimljivost

 

UPISITE SE U MAPU GOSTIJU

 

PEKARUSA U SIJEKOVCU

 

Na mjestu na kojem je danas smjesten jedan dio prostrojanja Rafinerije nafte, nalaze se pod zemljom ostaci relativno velikog naselja iz predavnih vremena. Sudeci po nalazima koji su prikupljeni prije prosirenja naprava za preradu nafte 1957-1963.godine, ovo naselje je osnovano jos u bronzano doba prethisorije oko 1600.godine stare ere, a posljedni znaci zivota u njemu datiraju iz vremena rimskog cara Konstantina II oko 340. godine nove ere. To mjesto narod je nazvao Pekarusa.

U doba postojanja to se naselje nalazilo na samoj obali Save cije je korito tada teklo ispod rezervoara predratne Rafinerije, preko nekadasnje radnicke kolonije (zvane "kuca bez krova"), pa prema Topolicama ispod Tuleka i Kricanova do Ivanjskog polja.

Stanovnici Pekaruse bili su ratari i ribari. Kuce su im u prvo doba bile u obliku zemunica, ukopane u zemlju, sto je znak da Sava tada nije plavila ovaj kraj. U rimsko doba kuce su ovdje bile od drveta i stajale na sohama. Bile su to prve sojenice izgradene u tradicionalnom panonskom stilu. Koliko su prilike dozvoljavale da bi se teren ispitao prije nego su ga pokrila prostrojanja Rafinerije, moglo se ustanovit da pravih rimskih zidanih kuca ovje nije bilo. Dokaz u vremenu su brojni nalazi kasnorimskih zemljanih posuda i jedan vec spomenit novcic.

Stanovnici Pekaruse pripadali su velikom panonskom narodu. Nije poznato kakvu su sudbinu docekali u doba Seobe naroda kada su vec iz sredine V stoljeca na njih srucile horde barbara, prvo Huna, a onda sve redom: Gota, Langobarda, Geipda, a na koncu i Avara (ukoliko je tada jos ovdje bilo zivota).

U Sijekovcu se do danas sacuvala tradicija da su na Pekarusi "Madari pekli lonac" pa da otuda potjece mnozina crveno pecene zemlje i polipanih zemljenih posuda. Pripisivanje takvih ostataka " Madarima" poznat je fenomen u sjevernoj Bosni, gdje se sve staro i nepoznatog porijekla pripisuje ovom narodu-nasim prvim susjedima. U Podrinju se takva nalzista pripisuju Rimljanima, a u zapadnoj Bosni Grcima-dakako uz mnoge izmisljene fantasticne price o sedam godina neprekidne zime, izginulim svatovima i slicno.

 
   

 

 

Copyright 2003 Bosanski Brod