Poceci laickog skolstva u
Bosanskom Brodu pocinju zajedno s uvodenjem austrougarske uprave u Bosnu i
Hercegovinu, dana 29. jula 1878 godine. Vojna uprava u te prve dve godine
(1878-1879) namjestila kao privremene ucitelje vojnike i podoficire koji su
prije sluzbe u vojsci pohdali ili zavrsili uciteljske skole. Nije jos bilo ni
pravih prostora, ni novcanih srestava da bi se skolstvo moglo razvijati onako
kako bi to zahtjevali propisi. Drzavna mjesovita narodna skola u Bosanskom Brodu
osnovana je 6. decembra 1880 godine na inicijativu opcinske uprave. Prvi i tada
jedini ucitelj bio je Stjepan Knezevic, a on je vec u narednoj (1881/82)
skolskoj godini dobio pomoc prve kvalificirane ucitelje kojima je taj posao bilo
jedino zanimanje. Knezevic se stoga povratio svojoj vojnoj jedinici. Prva
skolska zgrada bila je podignuta 1889 godine. Tada poznata, a danas vec srusena
gradevina u kojoj je od 1909 godine bila smjestena Kotarska ispostava, a koja se
nalazila pored sadasnje Robne Kuce Beograd. Imala je 6 ucionica i zbornicu, i
imala je 6 ucitelja. U pocetku imala je samo tri odjeljenja sa jednim razredom
muskih i dva zenska. Nova skolska zgrada, ona sto i danas stoji dovrsena je
1909. godine. Nastava je do 1. decembra 1918 godine bila dvokratna: od 8 do 12
sati i od 14 do 16 sati. Poslje toga odrzavana su samo 4 sata dopodneve nastave.
