Poznata Sarajevska trgovacka porodica
Hadzi-Ristic dosla je prva na ideju da u Bos. Brodu osnuje mjenjacnicu i
banku za vrsenje novcanih transakcija u pogranicnom prometu izmedu Turske I
Austrije. U tu svrhu oni su sagradili pogolemu kucu debelih zidova i
zeljeznih kapaka na vratima i prozorima. Na zeljeznim vratima bila je
aplicirana godina gradnje:1859. No, na tavanskim gredama bila je urezana
godina 1858, sto znaci da je zgrada bila stavljena pod krov godinu dana
ranije. Kuca se, dakle, gradila i opremala svije godine. Hadzic Ristica
sarfnica vrsila je prevenstveno poslove zamjene novca u pogranicnom prometu,
ali je sluzila i za deponiranje valute: ona je financirala nabavke ljudi iz
Bosne i Slovenije, pa i dalje, do Beca i Budimeste. Razvoj politickih
prilika u Turskom carstvu nije, ipak, pogodovao safafnici u Bosanskom Brodu,
pa je ona morala likvidirati svoje poslove 1875. godine. Na nekoliko mjesta
u Bosni podizane su bune i ustanci a u tome je osobito prednjacila sjeverna
Bosna. Granica je postala krajne nesigurna, pa su Hadzi-Ristici odlucili da
privremeno obustave svoje poslove do boljih dana. Medutim, tri godine
kasnije Austrougarska je dobila mandat na Bosnu, pa je u kasno ljeto 1878.
zaposjela zemlju, a u Bos. Brodu ucinila glavnim punktom za promet monarhije
novoprisajedinjenim pokrajinama. Umjesto skromne sarafnice iza zeljeznih
kapaka na vratima i prozorima ovdej je otvoreno nekoliko banaka i
medunarodnih spedicija. Hadzi Ristici nisu vise bili sposobni da podu ujorak
sa modernim vremenom. U zgradu Hadzi-Ristica uselio je 1875.godine mudir,
funkcioner mjesne turske vlasti, sa svojim uredom. Prilikom zaposjedanja
Broda od strane novih vlasti 1878. godine, u prizemlju ove kuce uselile su
se kancelaroje drzavne uprave, dok su bivsem turskom mudiru ostavili na
slobodno prvi kat kao stan. Kuca je kasnije prodana pekaru Karlovicu.
