Nakon sto su austrougarske trupe zaposjele Bosanski Brod,
jedna od prvih briga nove uprave bila je fiksiranje katastra. Tako je grad
dobrio svoj prvi plan (1879. godine) pa je danas nakon 110 godina, vrlo
zanimljivo otkrivati pojedinosti u pogledu kuca i zemljisnog posjeda koji se do
danas u pojedinostima znatno promijenio, ali je ipak zadrzao svoje osnovne crte.
U XIX stoljecu definitivno je napusten put koji je i centra
grada vodio danasnjim Leonjinovom ulicom prema Donjim Mocilima i dalje prema
Kotorskom. Umjesto toga sagradena je (1864.godine) danasnja ulica Marsala Tita
koja je od pocetka XVIII stoljeca koriscena kao privatni put do starog
katolickog groblja, gdje se racvala lijevim krakom prema Kricanovu, a pravo
vodila u Sijekovac i Mamica Brodac, a odatle preko Gornjig Mocila u Otocak i
Derventu. Na tom potezu je bio povucen i poznati "meteriz"tj. nasip i ispod
njega jarak kao zastita od eventualnih iznenadnih napada preko Save. Taj metriz
je onda posluzio kao trasa za veliku "carsku dzadu"prema Sarajevu.
No vratimo se centru grada. Na planu se vidi da je Sava u
roku od dva stoljeca (od1691. god) odnijela 20 ili 30, a mozda i vise metara
obale. cime je potpuno izbrisan sjeverni dio stare tvrdzave. Danasnji dio ulice
izmedu Robne kuce "Beograd" i nekadasnjeg ulaza na most vodi
preko bivsih bedema, razvaljenih lagumom 8. novembra 1697.godine. Ulica koja je
od Robne kuce vodila prema zapadu bila na potezu od 150 metara nesto gusce
naseljena, otprilike od danasnje poste, a odatle rijetko do mjesta na kojem
je bila podignuta Zeljeznicka stanica. Kod neaksanjeg hotla "Kolodvor", presato
je naseljeni dio Broda, a prostor dalje prema zapadu nazivao se Ada. Cini se da
se na mjestu danasnje pravoslavne crkve i klostera nalazilo muslimansko kuzno
groblje gdje su bili na brzu ruku ukopavali ljudi oboljeli od kuge, kolere i
slicnih koznih bolesti. Ti ukopi vrseni su bez uobicajenih vjerskih obreda, pa
ni groblje nije imalo karakter pravog mezaristana.
Cesta koja se nalazila na prostoru zvanom Pod Kucnice bila je
kratka; od raskrsca za Slavonski Brod do starog Vodovoda. Na njoj nije bilo kuca.
Cesta od Vodovoda do Tuleka otvorena je tek nakon sto je bila izgradena
zeljeznicka pruga. Na Adi, onoj sto se nalazila kod zeljeznicke stanie,
izgradeno je 1905. godine rijecno pristaniste koje je bilo preseljeno iz
Sijekovca. Danasnje skele zvale su se Poloj.
Bosanski Brod kako nam se prestavlja na planu iz 1878. godine,
vrlo brzo je mijenjao svoj izgled do neprepoznatljivosti. Osobito je zeljeznicka
pruga izmjenila to lice. Tada su prosjecne nove ulice, izgradene nove zgrade,
privatne i javne, a ljudi sa svih strana svijeta unijeli su u njegov zivot novu
krv. Bosanski Brod, i ako malen po broju stanovnika, postao je tada prvi
kozmopoliski grad.
